Kada država počne da plaća prevoznicima da zauvek ugase firmu, to je znak koliko je tržište stislo najmanje igrače. Italija je pokrenula eksperimentalni program vredan dva miliona evra kroz koji prevoznici sa jednim kamionom mogu da dobiju 15.000 evra — pod uslovom da se trajno obrišu iz nacionalnog registra i deset godina ne vrate u posao.
Ko može da uzme novac
Meru je 16. aprila 2026. odobrio Centralni komitet italijanskog nacionalnog registra drumskih prevoznika, a uslovi precizno ocrtavaju profil firme kojoj je namenjena: prevoznik za treća lica sa tačno jednim vozilom (ili skupom vozila) od najmanje 3,5 tone, upisan u registar najmanje pet godina, čiji je vlasnik stariji od 45 godina. Isplata od 15.000 evra je jednokratna, a uslovljena je dokazom o brisanju iz registra — uz zabranu povratka u sektor u narednih deset godina i rok od 30 dana za dostavljanje dokumentacije.
Budžet programa istovremeno otkriva i njegove domete: sa dva miliona evra i 15.000 po firmi, novac je dovoljan za oko 133 preduzeća — kap u moru u zemlji sa desetinama hiljada mikro-prevoznika. Zato ga i italijanska administracija zove eksperimentom.
Zašto Italija ovo radi
Zvanično obrazloženje je smanjenje fragmentisanosti tržišta, racionalizacija ponude i reorganizacija kapaciteta sektora. Nezvanično, kako primećuju evropski stručni portali, reč je o priznanju da najmanji operateri više ne mogu da sastave računicu: pritisak cena goriva, manjak vozača i rast troškova pogađaju upravo firme kod kojih je vlasnik ujedno i vozač, i koje nemaju nikakav prostor za pregovaranje sa naručiocima. Italijanska statistika već beleži trend u kome velike flote rastu dok se male gase — program samo daje dostojanstven izlaz onima koji bi se ionako ugasili, ali bez ičega.
Ogledalo za region
Za Srbiju i region ova vest je više od kurioziteta. Struktura našeg tržišta drastično je sličnija italijanskoj nego nemačkoj: u Srbiji posluje preko dve hiljade prevoznika sa jednim ili dva kamiona, gde je vlasnik za volanom, administracije nema, a kabina je kancelarija. Svi troškovni pritisci koji su Italiju doveli do plaćanja izlaska — skuplji dizel, manjak vozača, tanke marže — kod nas deluju jednako, uz dodatak šengenskih ograničenja za vozače.
Pitanje koje se samo postavlja: da li će konsolidacija naših tržišta teći planski, kroz ovakve programe i ukrupnjavanje, ili stihijski — kroz tiho gašenje firmi kojima niko neće platiti ni izlazak. Italijanski eksperiment, ma koliko mali, prvi je evropski pokušaj da se taj proces bar delimično uredi; njegove rezultate vredi pratiti, jer će slične dileme pre ili kasnije stići i pred naše regulatore.
Izvori: Pluton Logistics; trans.info (odluka Centralnog komiteta registra i analiza krize malih prevoznika); Forbes/N1 Srbija (struktura srpskog tržišta mikro-prevoznika)