Rajna, najvažnija teretna reka Evrope, pala je na najniži vodostaj otkako se merenja vode — od 1880. godine. Na merilu Kaub, najplićoj tački reke, početkom avgusta zabeleženo je svega 14 centimetara iznad lokalne nule, ispod dosadašnjeg rekorda od 25 centimetara iz sušne 2018. Barže plove poluprazne, hemijska industrija seli teret na šine i drum, a nemačka železnica nudi stotine dodatnih vagona — kriza koja će, po prognozama, potrajati najmanje do oktobra.
Barže na petini kapaciteta
Razmere problema najbolje opisuju brojke iz prakse: tanker koji kod Duizburga normalno nosi oko 1.200 tona, kroz Kaub trenutno sme sa svega oko 460 tona — plovila u proseku idu tek dvadesetak odsto puna. A svaka barža koja stane ima skupu zamenu: za jedno plovilo nosivosti 1.500 tona potrebno je oko 60 kamiona. Hemijski giganti poput Evonika i Lanxessa već preusmeravaju transport na železnicu i drum gde god je moguće, a pojedine nemačke pokrajine privremeno su ukinule nedeljnu zabranu vožnje za kamione da bi roba uopšte stizala.
Železnica uskače: jedan voz menja deset barži
Najkonkretniju ponudu dao je DB Cargo: 400 teretnih vagona odmah, uz mogućnost aktiviranja još 500 iz rezerve. Kompanija procenjuje da kratkoročno može da preuzme teret sa oko 100 rečnih plovila, a dugoročno i dvostruko više — „jedan teretni voz može da zameni do deset rečnih plovila zahvaljujući većoj frekvenciji vožnji”, poručuju iz kompanije. Mrežom od oko 4.500 teretnih vozova dnevno upravlja DB InfraGO, koja je za sever–jug pravce duž Rajne uvela i posebnog koordinatora za niski vodostaj. Nemački ministar saobraćaja Štefen Bilger situaciju opisuje kao „neobično ranu i obimnu”, uz jasno imenovanje uzroka: klimatske promene.
Zašto se ovo tiče i regiona
Prvo, cene: kada Rajna stane, tarife drumskog i železničkog prevoza u Nemačkoj skaču, a taj talas se preliva na ceo evropski market — uključujući rute koje voze naši prevoznici. Drugo, Dunav: isti sušni obrazac pogađa i našu reku, na kojoj niske vode već ograničavaju teret ka lukama Konstanca i Izmail — za srpske izvoznike žitarica i rude to je direktan trošak. I treće, strateška pouka: Evropa uči, na skupi način, da robni tokovi moraju imati rezervni kolosek. Za region koji tek gradi intermodalne terminale, poruka ne može biti jasnija — otpornost transporta nije luksuz, već polisa osiguranja koja se isplaćuje baš u ovakvim letima.
Prognostičari ne očekuju značajniji rast vodostaja pre oktobra; do tada će evropski teret nastaviti da se preraspoređuje između reke, šina i druma — a sa njim i cene.
Izvori: Pluton Logistics; Bloomberg / swissinfo (rekordni vodostaj na merilu Kaub); Chemistry World i freightperspectives.com (uticaj na industriju i prevoz)